Maline

Malina (lat. Rubus idaeus) je vrsta biljke roda Rubus. Ponekad ju zovu himber (nje. Himbeere). Raste na nadmorskoj visini od 400 do 800 m.
Malina je višegodišnja samonikla biljka i ima zeljastu stabljiku. Grm naraste i do 250 cm u visinu. Listovi su složeni od 3 do 7 listića i perasto sastavljeni. Plodovi su zbirni, najčešće crvene boje, jako su ukusni za jesti, a beru se posve zreli. Plod je zbirna koštunica crvene boje, poznata po jedinstvenoj aromi koju duguje posebnoj mješavini aromatičnih tvari, koja se teško imitira, čuva i konzervira, te profinjenom delikatno-kiselkastom okusu. Sjemenke su svjetlosmeđe, mrežasto naborane, a najčešće ih raspršuju ptice. Cvjetovi su bijeli.Rasprostranjena je u Europi i sjevernoj Aziji. Raste na rubovima šuma gdje je veća vlažnost zraka. Ima ljekovita svojstva i koristi se za pravljenje mnogih proizvoda. Raste od sredine ljeta do sredine jeseni, a cvate od svibnja do lipnja.

Energetska i nutritivna vrijednost malina

Energetska vrijednost 100 g svježeg ploda maline iznosi 52 kcal / 217 kJ. Od toga ima 86% vode, 1,2% proteina, 0,65% masti i 12% ugljikohidrata. Izvrstan je izvor dijetetskih vlakana (6,5 g).

Čitaj više

Ljekovitost malina

Malina je nutritivno osobito zanimljiva zbog bogatog sadržaja raznovrsnih antioksidansa, a u časopisu BioFactors objavljeno je da je antioksidativna aktivnost maline za 50% veća od antioksidativne aktivnosti jagode, 10 puta veća od rajčice i 3 puta veća od kivija. Antioksidativna aktivnost se ne gubi kada je malina smrznuta ili u obliku džema. Oko 25% antioksidativne aktivnosti pripada antocijanima kao što su kvercetin, kempferol, cijanidin-3-glukozilrutinozid, cijanidin-3-rutinozid i pelagonidin glikozid.

Čitaj više

Priprema jela s malinama

Zbog ručnog branja, malinama je rijetko potrebno pranje ispod tekuće vode jer se tako može oštetiti njihova nježna struktura i umanjiti okus. Dovoljno je ručno maknuti komadiće lišća ili stabljike.

Čitaj više